Svijet koji se mijenja

Vulkanska aktivnost je proces u kojem dolazi do izbaci­vanja magme, koja se nalazi u Zemljinoj kori, na površinu Zemlje. Vulkani se ne pojavljuju nasumično, već nastaju uzduž granica tektonskih ploča. Vulkanska aktivnost igra veliku ulogu i u formiranju planina. Erupcije vulkana utječu i na život ljudi: s jedne strane uništavaju okoliš
i ugrožavaju ljudski život, dok s druge strane,
ostavljaju plodno tlo i geotermične izvore.

Gejzir

Gejziri su geotermalni izvori
koji u određenim vremenskim
razmacima izbacuju vruću vodu.
Do njihovog nastajanja dolazi kada
se voda, koja dopire do podzemnih šupljina i u njima se zadržava, pod utjecajem magme zagrije do točke vrelišta. Rezultat je izbijanje vruće vode na površinu Zemlje.

Najopasniji vulkan
u Europi.
Njegova najpoznatija erupcija bila je u kolovozu 79. godine.
Kroz erupciju pepela, krhotina i lave zatrpani
su gradovi Pompeji i Herkulanej i ubijeni njihovi stanovnici.

Muljni vulkan

U područjima
s glinenim tlom javljaju se
„muljni vulkani”
kod kojih iz tekućeg blata izlaze plinovi
u obliku mjehurića.

Zloglasni vulkan Islanda:
Njegova erupcija trajala je
osam mjeseci od lipnja 1783. Izbacivao je ogromne količine lave i pepela. Četvrtina stanovništva Islanda
umrla je ili od otrovnih
plinova ili od gladi nakon erupcije, koja je utjecala
na klimu cijeloga svijeta.

Magma je crvena, užarena masa otopljenih stijena, koja se nalazi ispod površine Zemlje. Kad magma stigne na površinu Zemlje, naziva se lavom. Na mjestu, na kojem se magma izlijeva na površinu Zemlje, nastaje vulkan.

Na divergentnim granicama ploča nalaze se vulkanske kupe s blagim nagibom.

U slučaju približavanja ploča, gdje dolazi do subdukcije, magma vulkana potjeće iz podvlačene ploče, koja se topi,
a vulkani su strmiji.