Svijet životinja

Gastropodi, uključujući i puževe i puževe golaće, najraznolikiji su razred mekušaca. Žive i na kopnu i u vodi. Razne vrste gastropoda razvile su različite načine prehrane i oblike reprodukcije tijekom evolucije. Tijekom svog razvoja puževi prolaze kroz proces koji se naziva zakretanje (tor­zija). Njihov plašt stvara spiralno namotanu ljusku, obično dekstralno (u smjeru kazaljke na satu). Puževi golaći, međutim, nemaju vapnenačku ljusku
ili imaju samo ostatak ljuske.

Vinogradnjak

Vinogradnjak je najveća vrsta puževa sa kućicom u Europi: i dužina i visina razvijenog puža dostiže 45–45 mm. Najbolje se osjeća u tlu sa vapnenim sadržajem.

Vinogradnjak je svjetski prvak usporenosti. Dok se kreće, na stopalu mu se mogu zapaziti valovite kontrakcije i relaksacije. Na taj način napreduje na sluzi koja je toliko debela i skliska da bi životinja čak i preko oštrice brijača bez ikakvih oštećenja mogla prijeći.

Način života

Početkom jeseni se povlači ispod otpadnutnog lišća na površini tla i otvor kućice zatvara vapnenim poklopcem
na otprilike 6 mjeseci. Početkom proljeća ponovo traži hranu i postaje aktivan.

Oči

Vidni organ puža vinogradnjaka je oko u obliku mjehurića. Očima vidi samo u blizinu i maglovito.

Geografski raspon: Europa

Način prehrane: biljojed

Duljina tijela: 3–4,5 cm

U mnogim se zemljama vinogradnjaci smat­ra­ju delikatesom; jedu se kuhani kao predjelo, poznati kao “escargot”.

U srednjovjekovnoj Europi puževi su se jeli kao posna hrana, jer nisu svrstane među zabranjena jela.