Bireme

Bireme su bile drevni ratni brodovi s dva reda vesala. U razdoblju antike koristili su ih Feničani, Grci, Etrušćani, Kartažani i Rimljani. Prva grčka birema navodno je nastala u 9. st. pr. Kr., najvjerojatnije pod ujecajem Feničana. U pomorskim bitkama nisu se koristila jedra, već isključivo vesla.

Kasnije su bireme zamijenjene triremama koje su imale tri reda vesala te su stoga bile veće i brže.

Specifičan pramac

Glavno oružje birema bio je čvrst, metalom obložen kljun (rostrum) ugrađen u pramčanu statvu, koji bi u toku borbe probio protivnički brod ostavljajući u njemu rupu.

Veslači

Kako bi se povećala i osigurala efikasnost, željeni ritam veslanja održavao se pomoću bubnjeva, frula te pjevanjem.

Birema je bio izuzetno uzak ratni brod
sa zaobljenim trupom, koji je u smjeru
krme postajao sve uži,
a u smjeru pramca sve širi.
U području krme trup je bio
zaokrenut prema gore, dok se
na pramcu nalazio karakterističan
“kljun” i slika glave ili oka ptice.

Upravljačko veslo

Ta velika vesla bila su smještena na stražnjem dijelu broda, s obje strane, a važnu ulogu imala su prilikom manevriranja brodom.

Klupice za veslače

Najveći dio prostora na
palubi zauzimale su klupe za veslače. S lijeve i desne strane nalazilo se po 12 pari vesala. Broj veslača kretao
se od 50 do 100.